Sve uz izvor. Sve uz oznaku.

Kvantni računari: šta zaista mogu, a šta je samo reklama

Gugl tvrdi da je njegov kvantni čip za pet minuta rešio zadatak za koji bi superračunaru trebalo 10 kvadriliona godina. Zvuči kao naučna fantastika, ali ima i kvaka.

Zlatni kvantni računar u obliku lustera, sa ohlađenim cevima i plavim sjajem.
Ilustracija redakcije, 3D prikaz.

Vaš telefon i računar razmišljaju u bitovima, nulama i jedinicama. Svaki bit je ili jedno ili drugo. Kvantni računar umesto bitova koristi kubite. Kubit može biti nula, jedinica ili kvantna mešavina oba, superpozicija, a više kubita može biti međusobno isprepleteno. Zbog toga kvantni računar neke probleme može da reši na sasvim drugačiji način.

Nije brži u svemu

Česta zabluda je da će kvantni računar biti „super brz računar“ za sve. Nije tako. Za pretraživanje interneta, gledanje filmova ili kucanje teksta biće beskoristan. Prednost ima samo kod posebnih problema: simulacija molekula za nove lekove i materijale, optimizacije, pa i razbijanje nekih današnjih šifara. Upravo zbog ovog poslednjeg države i banke već prelaze na nove metode šifrovanja.

Willow

Gugl je 9. decembra 2024. predstavio čip Willow sa 105 kubita, skoro duplo više od svog prethodnika iz 2019. Najvažniji rezultat nije bila brzina, nego greške. Kubiti su izuzetno osetljivi i lako „zaborave“ stanje. Gugl kaže da je Willow prvi pokazao kako se sa svakim povećanjem broja kubita greške smanjuju, umesto da rastu. Na to su naučnici čekali skoro trideset godina.

Uz to, Gugl tvrdi da je Willow za manje od pet minuta rešio zadatak za koji bi jednom od najjačih superračunara trebalo oko 10 kvadriliona godina. To je broj veći od starosti svemira.

Kvaka

Taj zadatak, takozvano nasumično uzorkovanje kola, smišljen je baš da bude težak za obične računare. Sam šef Guglovog tima priznaje da on nema praktičnu primenu i da je samo „ulaznica“. Sledeći korak je da kvantni računar reši neki koristan problem brže od običnog. To se još nije desilo na način koji su svi prihvatili.

Gde smo danas

Kvantni računari danas rade na temperaturama bližim apsolutnoj nuli nego što je u svemiru, u velikim zlatnim „lusterima“ punim cevi za hlađenje. Na njima rade Gugl, IBM, Majkrosoft i desetine manjih firmi, svaki sa svojom tehnologijom. Stručnjaci se slažu da je napredak stvaran, ali se ne slažu koliko je daleko pravi, koristan kvantni računar. Kad sledeći put pročitate da je kvantni računar „promenio sve“, proverite koji je zadatak rešio.

Šta se zna

  • Kvantni računar koristi kubite, koji mogu biti u superpoziciji nule i jedinice.
  • Gugl je 9. decembra 2024. predstavio čip Willow sa 105 kubita.
  • Gugl kaže da se greške sa Willow-om smanjuju kako broj kubita raste, što je dugo bio glavni problem.
  • Prema samom Guglu, zadatak na kome je Willow pobedio superračunar nema praktičnu primenu.

Šta se ne zna

  • Kada će kvantni računari rešavati korisne probleme brže od običnih. Procene se kreću od nekoliko godina do više od decenije.
  • Koja će tehnologija kubita na kraju pobediti.