Sve uz izvor. Sve uz oznaku.

Šta se dešava na Suncu i koliko putuje zrak svetlosti do nas?

Svetlost sa Sunca stiže za osam minuta, ali je pre toga mogla da luta kroz Sunce hiljadama godina. Šta je sa „portalima“ koje je otkrila NASA?

Užareno Sunce sa lukovima plazme iznad površine i malom Zemljom u daljini.
Ilustracija redakcije, 3D prikaz.

Sunce je obična zvezda, ni najveća ni najmanja. Ipak, čini više od 99 odsto mase celog Sunčevog sistema, a u njega bi stalo više od milion Zemalja. Svetlost i toplota koje nas greju nastaju duboko u njegovoj unutrašnjosti.

Peć u jezgru

U jezgru Sunca temperatura je oko 15 miliona stepeni, a pritisak oko 250 milijardi puta veći nego na površini Zemlje. U tim uslovima jezgra atoma vodonika se sudaraju i spajaju. Od četiri jezgra vodonika nastaje jedno jezgro helijuma, a mali deo mase pretvara se u energiju, po čuvenoj Ajnštajnovoj formuli E=mc². Sunce tako svake sekunde „istopi“ oko četiri miliona tona sopstvene materije. Ipak je toliko veliko da će goreti još nekoliko milijardi godina.

Spori izlazak

Energija iz jezgra ne izleće odmah napolje. Svetlost se u gustoj unutrašnjosti Sunca neprekidno sudara sa česticama i odbija na sve strane, kao loptica u fliperu. Zato joj treba jako mnogo vremena da stigne do spoljnog sloja. Procene se jako razlikuju, od nekoliko hiljada do više od milion godina, a često se navodi oko 170.000 godina. U spoljnjoj trećini Sunca toplota se penje mnogo brže, kao voda koja ključa u loncu.

Osam minuta do nas

Kad svetlost jednom izađe sa površine, put do Zemlje je brz. Prelazi oko 150 miliona kilometara brzinom od skoro 300.000 kilometara u sekundi i stiže za oko 8 minuta i 20 sekundi. To znači da Sunce uvek vidimo onakvo kakvo je bilo pre osam minuta. Da se ugasi, ne bismo to primetili još toliko vremena.

Pege, baklje i oluje

Površina Sunca nije mirna. Snažna magnetna polja stvaraju tamne pege, ogromne lukove plazme i eksplozije koje se zovu baklje. Ponekad Sunce izbaci i oblak naelektrisanih čestica. Kad takav oblak stigne do Zemlje, izaziva geomagnetnu oluju i polarnu svetlost, a može da ometa satelite i struju.

Da li je Sunce portal?

Godine 2012. NASA je objavila vest pod naslovom „Skriveni portali u magnetnom polju Zemlje“. Fizičar Džek Skader sa Univerziteta Ajova pronašao je način da otkrije takozvane X-tačke, mesta na nekoliko desetina hiljada kilometara od Zemlje gde se magnetno polje Zemlje spaja sa magnetnim poljem koje nosi Sunčev vetar. Kroz njih naelektrisane čestice sa Sunca prodiru do naše atmosfere, a otvaraju se i zatvaraju više puta dnevno. To su „portali“ za čestice, a ne prolazi kroz vreme ili u druge svetove. Zbog jednog naslova, priča o „Suncu kao portalu“ kruži internetom i danas.

Šta se zna

  • U jezgru Sunca temperatura je oko 15 miliona stepeni, a vodonik se spaja u helijum.
  • Sunce svake sekunde pretvori oko četiri miliona tona materije u energiju.
  • Svetlost sa površine Sunca stiže do Zemlje za oko 8 minuta i 20 sekundi.
  • „Portali“ koje je opisala NASA 2012. su tačke gde se spajaju magnetna polja Zemlje i Sunca.

Šta se ne zna

  • Koliko tačno traje put energije od jezgra do površine. Procene se kreću od nekoliko hiljada do više od milion godina.
  • Zašto je Sunčeva korona stotinama puta toplija od površine Sunca.